Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović ocijenio je u intervjuu za “Oslobođenje” da je domaća proizvodnja u odnosu na uvozne proizvode u nepovoljnoj poziciji, a posebno poljoprivreda i proizvodnja hrane.
– Razlozi su duboki i nisu trenutni. Potpunu liberalizaciju domaćeg tržišta, na koju smo pristali prije skoro deset godina, nije pratila adekvatna podrška domaćoj proizvodnji. Slabašni podsticaji i odsustvo jačanja konkurentnosti i standarda naših proizvoda dovelo je naše proizvođače u nezavidnu poziciju, u utakmici sa konkurencijom iz okruženja i zemalja EU – kazao je Šarović.
Na upit kako stimulisati domaću proizvodnju, Šarović je rekao da postoji više načina, vidljivih i nevidljivih, te da je potrebna šira zajednička akcija sa više nivoa za tako nešto.
– Ne znam da li su svi u tom lancu spremni za takav angažman. Ja svakako jesam i to je, nadam se, prepoznato u svakom mom potezu. Neke od takvih mjera predložiću i sam u narednom periodu, a nesporno je, bar za mene, da u tom smislu trebamo učiniti društveno odgovornim velike tržne lance, institucije koje sprovode najviše javnih nabavki, te uporno i u kontinuitetu razvijati svijest o potrebi kupovine domaćeg proizvoda – rekao je ministar.
Šarović je istaknuo da Ministarstvo već nekoliko godina radi na ispunjavanju uslova za izvoz mlijeka u EU, a da
su aktivnosti ubrzane posljednjih mjeseci.
– Očito je da mi nismo navikli na uspjehe, pa nam odluka o stavljanju BiH na listu zemalja koje mogu izvoziti u EU izgleda nestvarno i iznenađujuće pozitivno. Na uspjehu možemo zahvaliti upornom i predanom radu, prije svega Ministarstva i Kancelarije za veterinarstvo, naravno i drugim institucijama i subjektima koji su učestvovali. Stvorena je jedna vrsta autoriteta Ministarstva spoljne trgovine, koji garantuje nove uspjehe – rekao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Upitan odnosi li se dozvola za izvoz na sve mliječne proizvode iz objekata koji su na listi ili imaju određena ograničenja, ministar Šarović je rekao da se dozvola odnosi na termički obrađeno mlijeko i mliječne proizvode kao što je sir sa preko 60 dana zrenja.
– U najvećoj mjeri ove proizvode smo do 2013. godine i izvozili u zemlje Evropske unije. Ovi proizvodi su na tzv. listi C, a naša očekivanja su da se nađemo u dogledno vrijeme i na listi B, koja bi nam omogućila izvoz bijelih sireva – kazao je Šarović.
Odgovarajući na pitanje da li bi povećanje PDV-a bilo opasan potez po BiH, u ekonomskom i socijalnom smislu, rekao je da je to mjera koja ne bi riješila probleme.
– Zahtjevi za povećanje PDV-a najglasniji su iz Republike Srpske i o tome se razgovaralo na nedavnom skupu na Jahorini. Vodeće finansijske institucije, Svjetska banka, MMF, EBRD, nisu podržale zahtjev da se povećanje PDV-a nađe u reformskoj agendi. Po meni, u ovom trenutku ova mjera ne bi riješila naše probleme. Reformske rezerve i svođenje javne potrošnje u realne okvire treba dosljedno sprovoditi u ovim okvirima, a povećanje PDV-a primijeniti u krajnjoj nuždi, ukoliko drugi potezi vlada ne budu dali očekivane rezultate – rekao je ministar Šarović, između ostalog, u intervjuu za “Oslobođenje”.
Trafika|Ba
