Najveći proizvođači i veletrgovci najavljuju gašenje firmi u Republici Srpskoj i preseljenje sjedišta i pogona u Federaciju BiH, ukoliko Narodna skupština RS-a usvoji Nacrt zakona o porezu na dobit čiji je predlagač Vlada RS-a.
Najveće preostale kompanije u Republici Srpskoj ogorčene su tim nacrtom, preciznije članom 21., kojim se rabat, koji ulazi u poresku osnovicu, ograničava na maksimalno tri posto vrijednosti prihoda od prodaje, objavio je banjalučki ekonomsko portal „Capital“.
„Hemofarm“ Banja Luka, jedina fabrika lijekova u Republici Srpskoj i najveća srbijanska investicija poslije „Telekoma“, „Banjalučka pivara“ i najveća veletrgovina farmaceutskim proizvodima „Interpromet“ Novi Grad/Bosanski Novi, samo su neke od firmi koje upozoravaju na katastrofalne posljedice predloženog zakona.
Usvajanje Nacrta zakona o porezu na dobit sa spomenutim članom dovelo bi preduzeća iz Republike Srpske u nekonkurentan položaj u odnosu na preduzeća iz Federacije BiH.
-Zakon o porezu na dobit Federacije BiH ne poznaje ograničenje rabata, tako da se preduzeća iz Federacije mogu prilagoditi trenutnim tržišnim uslovima, pri čemu im dati rabat umanjuje njihovu poresku osnovicu – izjavio je danas za „Capital“ Aleksandar Veselinović, direktor „Hemofarma“, jedine fabrike lijekova u RS-u.
Predloženi zakon o porezu na dobit bio bi „kap koja je prelila čašu“ strpljenja privrednika u RS-u.
-Čak i prije ovog nacrta Federacija je imala daleko povoljnije poreske zakone, što je i dovelo do preseljena značajnog broja firmi iz RS-a u Federaciju koje su, prosto, iskoristile prednosti koje pruža tamošnji poreski sistem. S druge strane, nama u Hemofarmu, a verujem i ostalim privrednicima, sve češće se postavlja pitanje: „Do kada ostajete u RS-u“? Iskreno se nadam da će zakonodavac imati sluha i uvidjeti da će predloženi član zakona neminovno dovesti do još veće nekonkurentnosti firmi iz RS-a u odnosu na firme iz Federacije BiH – upozorava Veselinović.
Najveća veleprodajna firma farmaceutskih proizvoda u RS-u „Interpromet“ Novi Grad/Bosanski Novi sa godišnjim prometom većim od 70 miliona KM i sa više od 200 zaposlenih radnika, otvoreno najavljuje preseljenje sjedišta u Federaciju BiH.
-Ukoliko ovaj zakon bude usvojen nama preostaju samo dvije opcije, gašenje firme ili preseljenja sjedišta u Federaciju BiH. Na tržištu veleprodaje farmaceutskih proizvoda mi se borimo sa još tri do četiri jaka konkurenta iz Federacije BiH oko cijene koja se razlikuje u pola procenta. Ovim zakonom mi potpuno ispadamo iz igre, jer ćemo biti u znatno nepovoljnijem položaju – kaže za „Capital“ direktor „Interprometa“ Dragan Pilipović.
On ističe da je i bez ovog zakona gotovo nemoguće boriti se sa kompanijama iz ove branše čije je sjedište u FBiH, jer oni dolaze sa duplo većeg tržišta i na kojem je povoljnija poreska politika.
-Za proizvođača poput Banjalučke pivare, naknadni rabat je jedini način da na neki način, kontrolišu svoje kupce, stimuliše prodaju svojih proizvoda, povrat ambalaže, kao i naplatu. Sa svakim kupcem se, unaprijed, ugovorom i aneksima ugovora definišu uslovi, koji moraju ispuniti, poput plana prodaje, čuvanje proizvoda i ambalaže u odgovarajućim uslovima, povrat prazne ambalaže, pravovremeno plaćanje obaveza za kupljenu robu, da bi mogli ostvarili pravo na određeni rabat – navodi za „Capital“ Mirjana Jovanović, direktorica finansijsko-informatičkog sektora Banjalučke pivare.
Na poreskom savjetovanju koje su sa privrednicima održali predstavnici Ministarstva finansija Republike Srpske, kako saznaje „Capital“, kao razlog ograničenja rabata na tri posto, navedeno je „pojednostavljenje pripreme poreskog bilansa i približavanje finansijskom bilansu“.
Međutim, ovdje to konkretno nije slučaj, jer se u finansijskom bilansu ukupno odobreni popusti smatraju stavkom, koja umanjuje prihod, a ne samo dio, kao što se predlaže za poreski bilans.
Stručnjaci smatraju da su neopravdani i drugi argumenti kojima Vlada RS-a pokušava da progura ovo zakonsko rješenje.
Predstavnici Ministarstva finansija rekli su privrednicima da žele spriječiti zloupotrebe, jer se prekomjernim izdanim popustima/rabatima firme dovode do gubitaka, da se ovo uvodi zbog poslovanja sa povezanim stranim licima u inostranstvu, te da se želi pomoći privrednicima, koje kupci uslovljavaju ogromnim rabatima (iz konteksta se moglo zaključiti da Ministarstvo finansija ovde „cilja“ na velike trgovinske lance).
Oni ističu da se rabatom u visini od tri posto od prihoda od prodaje ne mogu pokriti svi troškovi logistike i distribucije. Treba imati u vidu da distributeri snose troškove svojih zaposlenih, prevoznih sredstava, objekata u kojima posluju, rizik naplate od maloprodaje.
Da se svi ovi troškovi mogu pokriti sa samo tri posto rabata, kako ističu, proizvođači bi ih sami snosili.
Trafika|Ba|Fena
