Iako je na sjevernoj zemljinoj polulopti, pa tako i u Bosni i Hercegovini zvanično nastalo proljeće zima i minusi i dalje uveliko vladaju u pojedinim dijelovima države.
Naime, dok u velikom broju gradova i mjesta stanovnici u ljetnim baštama dočekuju prve proljetne zrake sunca, većina Blidinskog jezera i dalje je pod debelim slojem ledenog pokrivača u što se uvjerila.
O naznakama da će proljeće nekada stići i na Blidinje, odnosno da će se najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini, Blidinjsko jezero, koje se nalazi u dnu Dugog polja, na 1.184 metara nadmorske visine iz leda pretvoriti u vodu svjedoče tek nekoliko galebova i ptica koje su se polako počele vraćati na taj lokalitet.
Jezero je dugo 2,5 kilometara, široko 2,1 kilometar, ukupne površine oko šest kilometara kvadratnih. Maksimalna dubina jezera je oko tri metra, a prosječna dubina oko pola metra.
Jezero se prvenstveno napaja vodom topljenjem snijega sa okolnih planina, Vrana i Čvrsnice. Ljeti velik dio vode iz Blidinjskog jezera nestaje u ponorima, zbog čega znatno opadne razina jezera. U njemu se nalaze brojne porodice klijena, oštrulje, podbile i kalifornijske pastrmke. Uz jezero se proteže Dugo polje, koje danas služi za ispašu, a manjim dijelom za obrađivanje, premda je u prošlosti bilo obrnuto.
Prilaz jezeru moguće je preko gradova Jablanice ili Posušja, a nalazi se na području opština Posušje i Tomislavgrad.
Inače, zbog svojih povoljnih geomorfoloških osobina i prekrasnih krajolika područje oko jezera i jezero je 30. marta 1995. godine proglašeno parkom prirode.
Područje Blidinja jedinstvena je prirodna pojava, koja sadrži mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta uz dosta izvora čiste, pitke vode. To područje je poznato kao i jedno od najbrojnijih staništa endemskog bora munike.
Trafika|Ba|AA
