27 januara 1945. godine sovjetski vojnici su ušli u nacistički logor Auschwitz – tamni vilajet prepun živih kostura zbijenih u ćoškove baraka. Vojnici 322 pješadijske divizije Sovjetskog Saveza su presjekli bodljikavu žicu, i tako bili prvi koji su zakoračili u svijet nevidjenog užasa, ugledavši ono što niko do tada nije vidio.
Prije nego su Sovjeti ušli u logor, većina zatvorenika je bila netjerana na marš smrti, kako o su se njemački vojnici povlačili ka Njemačkoj. U logoru je zatečeno samo 7 hiljada ljudi. Bila je to tvornica smrti u kojoj su nacisti ubili oko milion i petsto hiljada ljudi, od kojih su većina bili Židovi. Mnogu su bili pogušeni u gasnim komorama, drugi su umrli od gladi i bolesti. Sve u svemu, oko 6 miliona Židova je ubijeno tijekom nacističkog Holocausta.
U julu 1995. godine holandske mirovne trupe pri UN-u su popustili pod pritiskom snaga bosanskih Srba i prisilili na hiljade bosanskih Muslimana da izadju iz ogradjene, zaštićene zone. Srpski general Ratko Mladić je tada poručio:
Treba da budete strpljivi, jako strpljivi. Oni koji žele ostati, mogu, a oni koji žele otići, mogu otići…
Da je obećanje bilo održano, njemu se sada ne bi sudilo za genocid na Haškom Tribunalu, ne bi bilo poubijano oko 8 hiljada muškaraca i dječaka, a porodice ne bi i dan danas tragale za kostima svojih najbližih.
U novembru, 1995.u bazi Wright Pettersonm potpisan je Dejtonski sporazum, koji je okončao krvavi bosanski rat.
Slijedećeg 7. marta će se u Sjedinjenim Državama obilježiti 50-ta godišnjica marša iz Selme do Montgomeryja, s ciljem zahtjevanja prava glasa za crnce.
Na taj dan 1965. godine, prosvjednike koji su bili u maršu, pretukla je policija na mostu Edmund Pettus, a danas je ostao zabilježen u povijesti kao Krvava Nedjelja. Amerikancu su u šoku gledali putem televizije policijsku brutalnost i zahtijevali od vlade u Washingtonu da se umiješa, ali i zaštiti pravo glasa za crnce.
Izmedju 21. i 24 marta uz zaštitu savezne policije, oko 25 hiljada prosvjednika je okončalo marš, a ovaj dogadjaj je vodio tome da Kongres usvoji Zakon o Glasanju, što je dovelo do integracije južnjačkih država u sistem prava glasa za sve.
Prije dvadeset godina, 19 . aprila 1995, Timothy McVeigh je dovezao kamion napunjen teškim eksplozivom načinjenim od vještačkog djubriva i goriva ispred zgrade vlade u Oklahoma City-ju, potom detonirao eksploziv, usljed čega je ubijeno 168 osoba, medju njima 19-oro djece. McVeigh je pogubljen za svoj zločin, a njegov sudrug u zločinu, Terry Nichols, služi doživotnu robiju.
Stogodišnjica početka Prvog Svjetskog Rata u 2014. oj godini obnovila je interes javnosti za taj prvi veliki rat čovječanstva, a u nastupajućoj godini se obilježava godišnjica jedne od najvećih bitaka iz tog rata – bitke na Galipolju.
Pred zoru 25 . aprila 1915. godine ekspedicija saveznika, predvodjena britanskim zapovjedništvom, je stigla na Galipolje, pri Egejskom moru, odakle su htjeli krenuti ka Istambulu, i ujedno otvoriti morski put ka Rusiji, čije su trupe čekale na istočnom frontu. Medjutim, vojnici Otomanske imperije, uz njemačko savezništvo, su se zakopali u doboke rovove i prisilili svog neprijatelja da se povuče nakon vojne kampanje od devet mjeseci. Oko 44 hiljade savezničkih vojnika je smrtno stradalo, a gotovo dvostruko toliko na turskoj strani. Iz ove bitke je izašao jedan turski heroj, koji je konačno poveo Tursku ka neovisnosti 1923. godine, i zemlji potom nametnuo sekularnu vladu – Mustafa Kemal Ataturk.
Prvi svjetski rat je nazvan tada ratom koji je završio sve druge ratove – ali kao što čovječanstvo zna, to se na žalost, nije ostvarilo. Poražena Njemačka je obnovila svoju snagu, i pod vlašću Adolfa Hitlera, 1939. godine krenula u novi sukob koji se potom proširio cijelom Evropom, i mnogo dalje.
Trafika|Ba|VOA
