Pad Berlinskog zida događaj je planetarnih razmjera koji je utjecao ne samo na Njemačku i Europu, nego na cjeli svijet, kazao je dr. sc. Karsten Dummel na predavanju održanom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u povodu 25. obljetnice pada Berlinskog zida.
Izgradnja Berlinskog zida počela je 13. kolovoza 1961. godine s namjerom da se spriječi prebjeg stanovnika iz Istočnog u Zapadni Berlin, koji je bio enklava u sastavu Savezne Republike Njemačke okružena tadašnjom Demokratskom Republikom Njemačkom, nakon što je prethodno utvrđena i osigurana granica između tadašnje dvije Njemačke.
Od uspostave Istočne Njemačke 1949. godine do početka gradnje Berlinskog zida dvanaest godina poslije, iz Istočne u Zapadnu Njemačku prebjeglo je 3,2 milijuna ljudi, mahom mladih i obrazovanih ljudi.
Nakon izgradnje Berlinskog zida pa do njegovog pada 1989. godine, kazao je Dummel, uspješni prebjezi praktično su zaustavljeni.
U tom razdoblju zabilježeno je 280.000 pokušaja bijega iz Istočne u Zapadnu Njemačku, a u tim pokušajima život je izgubilo 1613 ljudi, od čega 957 u Berlinu.
Kada se govori o Berlinskom zidu, dodao je Dummel, ljudi obično zamišljaju obični zid, no to je zapravo bio sigurnosni pojas oko Zapadnog Berlina dugačak 155 kilometara, širok do 500 metara, s fizičkim zaprekama, minskim poljima, bodljikavom žicom, elektrificiranom ogradom, bunkerima i stražarskim tornjevima.
Procjenjuje se da je Istočna Njemačka u izgradnju i održavanje Berlinskog zida godišnje trošila 10 posto bruto društvenog proizvoda, kazao je Dummel te dodao kako je pomalo ironično što je građevinski materijal koji je korišten za početak gradnje Zida uvezen iz Zapadne Njemačke.
Početak rušenja Berlinskog zida dogodio se u noći 9. studenoga 1989. godine, svega nekoliko sati nakon što je na konferenciji za novinare Günter Schabowski, šef Socijalističke partije Istočne Njemačke, na konferenciji za novinare objavio kako će istočnonjemačka vlada otvoriti granične prijelaze prema Zapadnoj Njemačkoj.
Schabowski je, zapravo, pogrešno prenio informaciju, podsjetio je Dummel.
Nova vlada Istočne Njemačke donijela je odluku o uvođenju viza za svoje građane s kojima bi mogli putovati u Zapadnu Njemačku, popustivši tako donekle zahtjevima prosvjednika koji su prethodnih dana na velikim okupljanjima u Leipzigu i Istočnom Berlinu zahtijevali demokratske promjene.
No Schabowski, koji se tek vratio s odmora, nije bio upoznat s detaljima te odluke i pogrešno je prenio informaciju da će deset graničnih prijelaza između Istočnog i Zapadnog Berlina biti odmah potpuno otvoreno, nakon čega su se desetine tisuća stanovnika Berlina spontano počele okupljati s obje strane zida.
Nitko od političkih vođa Istočne Njemačke nije imao hrabrosti pozvati vojsku i policiju kako bi se zaustavila masa ljudi pa su građani idućih dana čekićima malo po malo počeli rušiti Berlinski zid. Ovaj proces u konačnici je rezultirao ujedinjenjem dvije Njemačke.
– Pad Berlinskog zida nije rezultirao samo ujedinjenjem Njemačke i Europe. Taj događaj imao je veliki utjecaj na rušenje aparthejda u Africi, kao i na događaje na Korejskom poluotoku. Jednostavno rečeno, pad Berlinskog zida promijenio je povijest svijeta – zaključio je Dummel.
Osvrćući se na događaje u bivšoj Jugoslaviji iz tog vremena, koji su također bili neizravno povezani s rušenjem Berlinskog zida i padom “željezne zavjese”, Dummel je kazao kako politički i vojni vrh tadašnje SFRJ, nažalost, nije imao mudrost ili snagu vojnog vrha bivšeg SSSR-a, koji je u sličnoj situaciji mirno promatrao odcjepljenje baltičkih država, kasnije i drugih sovjetskih republika.
Trafika|Ba|Fena
