Od januarskog otvaranja novog zdanja Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, smještene u srcu Baščaršije, u nju se učlanilo čak 5.000 novih korisnika, dok je u puni radni proces stavljen i Odjel za restauraciju i konzervaciju knjiga i rukopisa – potvrdila je za Agenciju Fena saradnica za odnose s javnošću ove biblioteke Šehsena Đulović.
Ova biblioteka što nosi epitet najstarije ustanove na prostorima zapadne Evrope i Balkana, koja kontinuirano radi od osnivanja 1537. godine, posjeduje rukopise koji potiču iz raznih krajeva islamskog svijeta, posebno iz velikih i značajnih kulturno-naučnih centara kao što su Istanbul, Mekka, Medina, Kairo i Bagdad.
Osnovni fond biblioteke čine rukopisi na arapskom, turskom i perzijskom jeziku sa više od 10.000 kodeksa.
Đulović navodi da usluge Biblioteke i čitaonice na dnevnoj osnovi svakodnevno koristi između 50 i 70 osoba, a uglavnom je riječ o učenicima, penzionerima i istraživačima, dok je najveći broj korisnika studentska populacija sa svih fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Najviše su traženi fondovi Periodika i Evropski fond, a od vrijednih rukopisa po kojima je ova biblioteka i znamenita čest je zahtjev za uvidom u original “Ljetopisa” Mula Mustafe Bašeskije, kao i za najstarijim rukopisom u Biblioteci – četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela “Encikopedija islama” mislioca, teologa, sufije i filozofa Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija. Ipak, to djelo prepisano 1106. godine, pet godina prije smrti autora, konzervirano je i teže se odobrava direktni uvid u original.
Đulović također podvlači da je Odjel za restauraciju i konzervaciju radio i u staroj zgradi, dok je u novim prostorijama intenzivirao rad. Odjel broji četiri uposlenika koja kontinuirano rade na restauraciji starih rukopisa iz fonda Biblioteke, uglavnom papira i kože.
– Rukopisi su zaštićeni i konzervirani, te se čuvaju u posebnom depou za konzervaciju takvih vrijednih rukopisa. Oni se ne mogu koristiti u originalu, osim pod određenim uslovima i uz posebnu proceduru, te podnošenje zahtjeva kada je riječ o specijalnim istraživanjima. Međutim, svu svoju građu smo digitalizirali, te su i rukopisi u takvoj formi stavljeni na raspolaganje korisnicima – kazala je ona.
Osim osnovne djelatnosti, Biblioteka je u novoj zgradi zahvaljujući prostornim kapacitetima, multimedijalnim salama i muzeju postala i mjesto održavanja različitih kulturno-edukativnih sadržaja, konferencija, naučnih skupova, seminara, promocija knjiga i drugih događaja.
Do sada je upriličeno 55 takvih sadržaja, ne samo u organizaciji Biblioteke i Islamske zajednice BiH, već i različitih institucija, udruženja, međunarodnih organizacija i kulturnih djelatnika.
Đulović podvlači da Biblioteka posjeduje muzej koji se odnosi na historiju pismenosti u BiH i njenu tradiciju, te svakodnevno ima posjetioce. Oko stotinu stranih delegacija, grupa i gostiju te sličnih institucija iz inostranstva posjetilo je muzej od januara do danas. Biblioteku je također posjetilo i 48 škola, predškolskih ustanova i fakulteta, odnosno oko 1.200 učenika, studenata i profesora.
– Sretni smo što je Biblioteka postala prepoznatljiva među građanima Sarajeva i BiH, posebno studentima kao mjesto lijepih kulturnih i edukativnih sadržaja, te mjesto okupljanja, istraživanja i učenja, a sve zbog dobre opremljenosti, bogatih fondova i kvalitetnih usluga, kao i dobre fizičke pozicioniranosti – zaključila je ona.
Od osnivanja 1.537 godine, Gazi Husrev-begova biblioteka dijelila je sudbinu Sarajeva kojeg su pogađale mnoge nedaće poput poplava, požara i ratova, te je od njenog prvobitnog fonda sačuvano samo nekoliko rukopisa na kojima se nalazi zapis i pečat da ih je uvakufio Gazi Husrev-beg.
Trafika|Ba|Fena
