Evropska komisija je danas objavila Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2014. godinu u kojima je naveden niz problema u funkcionisanju institucija u zemlji, neprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdiž-Finci, usporenom i neefikasnom radu Parlamentarne skupštine BiH, otežanom procesu donošenja odluka u Parlamentu FBiH.
Izvještaj za BiH je dio najnovije Strategije proširenja i izvještaja o napretku zemalja Zapadnog Balkana i Turske. Ovo će biti posljednja Strategija i izvještaji koje će Evropska komisija usvojiti u sadašnjem sastavu.
Strategija proširenja i izvještaj sumiraju postignuća u posljednjih pet godina u ovoj oblasti i naglašavaju ključne elemente politike proširenja za naredni period.
Izvještaji o napretku sedam zemalja će dati procjenu onoga što su uradile u posljednjih 12 mjeseci na provođenju reformi i nastavku rada na promjenama u skladu sa kriterijima za pristupanje Evropskoj uniji.
Nakon usvajanja u Evropskoj komisiji, Strategiju proširenja i izvještaje o napretku predstavit će komesar EU za proširenje i susjedstvo Štefan Fuele pred Evropskim parlamentom, a potom i medijima u Evropskoj komisiji.
U Izvještaju za BiH se navodi kako je zemlja potencijalni kandidat za članstvo u EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU ratifciran je 2011., ali još nije stupio na snagu.
“Još nema opipljivog napretka u uspostavljanju funkcionalnih i održivih institucija. Efikasnost i funkcionisanje političkih institucija na svim nivoima vlasti mora biti unaprijeđena. Štaviše, usklađivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sjedić-Finci mora biti osigurano”, navodi se u Izvještaju EK.
Također se navodi kako je zbog političkih i međuetničkih previranja, zakonodavni rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usporen i neefikasan.
“Samo četiri nova zakona i 21 amandman, uključujući one koji se odnose na harmonizaciju aquisa, su usvojeni. Zakoni su najčešće donošeni po hitnoj proceduri, zbog čega su bile ograničene mogućnosti konsultacija i podnošenja amandmana i neprihvatanja zakona”, stoji u izvještaju koji će danas biti uručen predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi.
U Izvještaju se navodi kako su manjak konsenzusa i veliki broj rekonstrukcija negativno utjecali na saradnju između Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine. Dodaje se kako je na entitetskom nivou, odsustvo jasne parlamentarne većine u Parlamentu FBiH otežalo proces donošenja odluka.
“PS BiH napravila je veoma ograničen napredak u donošenju zakonodavstva usklađenog sa EU zakonodavstvom. Neslaganja po političkoj i etničkoj liniji glavni su negativan efekat koji se odrazio na rad parlamenta na državnom i na nivou Federacije BiH. Saradnja između državnog, entitetskih i Parlamenta Brčko distrikta mora biti bolje institucionalizirana i unaprijediti planiranje zakonodavstva širom zemlje”, stoji u Izvještaju.
Evropska komisija je u Izvještaju navela kako je tročlano Predsjedništvo BiH regularno održavalo sjednice.
“Generalno, Bosna i Hercegovina nije napravila nikakav napredak u unapređenju funkcionalnosti i efikasnosti vlasti na svim nivoima. Vlast se prioritetno mora fokusirati na rješavanje socijalno-ekonomskih izazova i na dalje pomaganje stanovništvu ugroženo poplavama. Strategije u ključnim sektorima ekonomije širom zemlje moraju biti usvojene”, jasno se navodi u Izvještaju EK.
Veoma ograničen napredak je napravljen u reformi javne administracije i poboljšanju njenih kapaciteta za ispunjavanje zahtjeva za EU integracije.
Disfunkcionalnost javne administracije na različitim nivoima i između tih nivoa ostaje pitanje ozbiljne zabrinutosti. Nakon 2014. potrebno je razviti novu strategiju reforme javne administracije. Reforme u javnim finansijama potrebno je rješavati na sveobuhvatniji način.
EK je ocijenila da je napravljen mali napredak i u oblasti reforme pravosudnog sistema. Strukturalni dijalog u pravosuđu ostaje važna platforma za konsolidaciju konsenzusa u reformi pravosuđa i treba biti proširena na sva pitanja vladavine prava.
“Prioritet ostaje reforma pravosuđa na državnom nivou, BiH je napravila mali napredak u provođenju reformi u borbi za smanjenje korupcije, koja nastavlja da utječe na cijeli javni sektor i ostaje najakutniji problem javnih službi i zapošljavanja”, piše u najnovijem Izvještaju za tekuću godinu.
Zvaničnici EK su u Izvještaj stavili i činjenicu da je malo političke volje da se krene dalje od retorike i da se uhvati u koštac s korupcijom uključujući efikasnije istrage i presude u tzv. velikim slučajevima.
“Dok je zakonodavni okvir velikim dijelom dobar, implementacija zakona je slaba i nekonzistentna. Neki od ključnih dijelova zakona nisu u skladu sa međunarodnim standardima. Napori agencija za provođenje zakona su doveli do brojnih uspješnih velikih zajedničkih akcija, neki i kroz blisku koordinaciju sa zemljama susjedima. Stratešku koordinaciju među policijskim agencijama u BiH treba nastaviti razvijati. Efikasno sudstvo ostaje otvoreno pitanje, a kooperacija između policije i ureda tužilaca mora biti dodatno ojačana”, navodi se u Izvještaju EK.
“Zakonski i institucionalni okvir za nadgledanje poštivanja ljudskih prava je dobar, a glavni elementi međunarodnih zakona o ljudskim pravima su inkorporirani u pravni sistem. Implementacija presude u predmetu Sejdić-Finci ostaje prioritet. Odoborenje za provođenje smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske mora biti ukinuto. Rastući politički i finansijski pritisak na medije i zastrašivanje i prijetnje novinarima i urednicima su pitanje ozbiljne zabrinutosti.
Mora biti osigurana efektna prevencija i istraga slučajeva govora mržnje, nasilja i diskriminacije posebno prema LGBT osobama”, navodi se u Izvještaju EK za 2014. godinu koji je napisan na 58 stranica.
Izvještaj će tokom danas biti predan Vjekoslavu Bevandi, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, nakon čega će Peter Sorensen, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU, održati konferenciju za medije.
Trafika|Ba|AA
