Federalno ministarstvo prometa i komunikacija na čelu sa ministrom Enverom Bijedićem nastoji nadoknaditi ono što je u prošlim mandatima, slučajno ili ne, propušteno, a moralo se uraditi. Primjera radi, samo u općini Tuzla od 2010. godine uloženo je 3,3 KM za putnu infrastrukturu. A nadležnosti ovog Ministarstva su poštanski i telekom segment, željeznice, ceste, vazdušni promet, lučka kapetanija, vodni promet. Između ostalog Bijedić za agenciju Patria govori o talgo vozovima, Željeznicama FBiH, kao i koridoru Vc.
PATRIA: Pomenuli ste poštanski i telekom segment. Poznato je da je BH Telecom jedini operater u regionu koji nije privatiziran. Da li nam je to prednost?
BIJEDIĆ: Upravu ste, a da li je prednost ili ne – vidi se. Najprije i najviše po tome kako ovaj sektor uredno i sve uspješnije puni budžet. Prošle godine, BH Telecom je imao prihod od 600, a prosječna dobit mu je 145 miliona KM. U Budžet Federacije uplaćeno je 300 miliona, a po osnovu poreza na dobit 65 miliona KM. Kompanija je realizovala investicije od 450 miliona KM, povećan je broj korisnika, osigurano 350.000 aparata za korisnike mobilne mreže. To su samo neki, najvažniji podaci o BH Telecomu, pri čemu treba znati i to da je još čak 120 kompanija na našem području registrovano za pružanje ovih suluga.
PATRIA: Šta je sa poštanskim prometom? Je li ona u drugom planu ili radi na uobičajen način?
BIJEDIĆ: Klasična pošta, ona na koju smo navikli, i u ovom vremenu je nezamjenjiva, ali se mora prilagoditi novim uslovima. U slučaju BH Pošta, firme koja pruža univerzalne, rezervisane i finansijske usluge, bilo je problema i teškoća. Ipak, 2013. godine ostvaren je najbolji rezultat od osnivanja. Značajno je ostvarenje dobiti od 3,4 miliona KM, što je čak 244 posto više nego godinu prije. Neto dobit je bila 3,1 milion KM, što se nastavlja i u ovoj godini. Poštanski promet se obavlja u 300 poštanskih jedinica na 987 šaltera, sa 1.057 dostavnih rejona i 627 poštonoša. Ovo govorim stoga što je klasična pošta i inače u drugom planu u ovom informatičkom, brzom vremenu, a ipak ima mnogo toga u čemu je nezamjenjiva. Najbolje to zna onih 2.363 zaposlenika BH Pošta, kao i 700 uposlenika Hrvatske pošte u Mostaru, koja takođe uspješno posluje u posljednje tri godine.
PATRIA: Dolazimo do Željeznica Federacije. Ove godine, ta kompanija je krenula putem oporavka. Da li je to tačno?
BIJEDIĆ: Da, tačno je, trenutna uprava Željeznica FBiH je naslijedila dug od 40 miliona KM i mnogo problema, o kojima, uz ostalo, govori 14 krivičnih prijava koje se odnose na prethodne godine. Konkretni rezultati najbolje govore o putu ka ozdravljenju: ostvarene su uštede od oko 32 miliona KM, osigurane su redovne plate, uključujući i dvije zaostale, izmirene su obaveze po radnim sporovima u iznosu od 1,65 miliona KM, izmirene neke bankarske i poslovne obaveze, redovno se izmiruju kreditne obaveze, u prvih šest mjeseci 2014. prevezno je više od 4,2 miliona tona robe.
PATRIA: Šta je sa talgo vozovima. Skupo su plaćeni, a neiskorišteni. O čemu se tu radi?
BIJEDIĆ: Devet talgo-garnitura vozova, a riječ je o najsavremenije opremljenim vagonima bez lokomotiva, ne možemo koristiti na našim prugama, jer se radi o kompozicijama, koje idu četiri do pet puta većim brzinama. Ali, da to ne bi bio mrtvi kapital, u toku je finalizacija tendera Državnih željeznica Republike Turske, na kome smo prošli kao najpovoljniji ponuđač, po kome ćemo im iznajmiti talgo-garniture i za to dobiti 15 miliona eura za tri godine. Održavanje kompozicija tokom tog vremena na sebe preuzima korisnik, a nakon isteka ugovora obavezan nam je vozove vratiti u stanju u kome ih je preuzeo, dakle nove.
PATRIA: Najatraktivnijim se čini ono što je vezano ipak za cestogradnju, pogotovo autoput na Koridoru Vc.
BIJEDIĆ: U pravu ste. Osnivanjem Javnog preduzeća Ceste Federacije napravljen je zaokret u ovoj oblasti i u održavanjuu puteva, a u vezi sa Koridorom Vc posebno. Preduzeće je upravitelj mreže od 2.048 kilometara cesta. Od 2011. do 2013. godine investirano je 115,7 miliona KM u rekonstrukciju, izgradnju, rasvjetu, semaforizaciju i poboljšavanje sigurnosti prometa, u sanaciju klizišta, odrona, kosina i zasjeka, te u sanaciju asfaltnog kolovoza. Ogroman je to posao, započet 2008. u programu „Rehabilitacija cesta u Federaciji BiH“ i završen 2013. Program je ukupno vrijedan 208 miliona KM, što je osigurano od Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke i iz vlastitih sredstava Cesta Federacije. Ovim programom je bilo obuhvaćeno 1.350 kilometara puteva. Završena je i sarajevska obilaznica, poslije mnogo problema i tehničke i birokratske prirode. Konačno, tu spadaju radovi na zapadnom ulazu u Tuzlu od bolnice u Kreki do Šićkog Broda, kao i petlja Šićki Brod. Prije nekoliko dana, počela je izgradnja tunela Karaula, čime je rekonstrukcija ceste na Karauli, između Kladnja i Olova, ušla u narednu fazu. Završena su dva mosta, a okončani su i revidirani projekti za još dva.
PATRIA: Koridor Vc?
BIJEDIĆ: To je za nas i za ovu zemlju, ne samo Federaciju, posebna priča. Aktuelna federalna vlast je zatekla 67 kilometara autoputa na Koridoru Vc, kad je došla na vlast 2010. Do danas, završeno je još 76 kilometara. Poseban podvig je, uvjeren sam, tunel „Prvi mart“, na potezu Zenica-Sarajevo. Otvaranje tog tunela, najsavremenije opremljenog u ovom dijelu Evrope, ne samo da je velika radna pobjeda i kruna višegodišnjih napora u nadoknađivanju propuštenog na Koridoru Vc, već i dokaz da se, kad se hoće, može i mora uraditi ono što je odavno trebalo da se završi.
Trafika|Ba|NAP
