Federalni zavod za geologiju sačinio je Izvještaj o inžinjerskogeološkim karakteristikama terena na lokalitetima klizišta Željezno Polje u općini Žepče u čijem je prilogu i odgovarajuća karta tog područja na kojoj je ucrtano zoniranje (kategorizacija) terena u pogledu stepena opasnosti po ljude i materijalna dobra, rekao je u razgovoru za Agenciju FENA direktor Federalnog zavoda za geologiju prof. dr. Hazim Hrvatović.
Izvještaj s kartom područja Željeznog Polja danas će biti dostavljen Federalnom i nadležnom kantonalnom štabu civilne zaštite i Općini Žepče.
Po riječima Hrvatovića, u finalnoj fazi je i izrada istovjetnog izvještaja za lokalitet Bradići, općina Maglaj, nakon čega slijedi angažman na izradi izvještaja za lokalitete Šerića, Kolića i Bistrice na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) te na drugim područjima u skladu s utvrđenim prioritetima.
Izvještaj za Željezno Polje koji se odnosi na klizišta Mostova Ravan, Donji Šahmani, Balačići i Orčevići i druga sadrži, među ostalim, hidrogeološke karakteristike tla, podatke o seizmičnosti terena i kategorizaciju terena po stepenu stabilnosti, te neophodne interventne mjere i metode stabilizacije klizišta.
Hrvatović pojašnjava da kategorizacija terena podrazumijeva gradaciju od stabilnih, uvjetno stabilnih i nestabilnih područja Željeznog Polja gdje je kao posljedica pojave klizišta uništeno više desetaka stambenih i pomoćnih objekata.
Prema navodima iz Izvještaja i utvrđenoj kategorizaciji, u nestabilnom dijelu terena Željeznog Polja označenom na karti (crvena zona) objekti su srušeni, nisu za stanovanje, ni za privremni boravak, niti za posjete i nije preporučljivo bilo kakvo zadržavanje na tom prostoru.
Unutar uvjetno stabilnog dijela područja izdvojene su uže zone, na karti označene žutom, odnosno narandžastom bojom, gdje su stambeni i pomoćni objekti primjetno oštećeni, a teren deformiran, pa ni u toj zoni nije preporučljivo stanovanje, ali je moguća povremena kratkotrajna posjeta uz ličnu odgovornost, dok su u “žutoj zoni”, gdje su evidentirana manja oštećenja objekata, mogući povremene posjete i boravak u povoljnim meteouvjetima.
Hrvatović u tom kontekstu precizira da se radi o fleksibilnim granicama zona koje će se definirati nakon odgovarajućih geoloških istraživanja koja prethode izradi glavnog izvedbenog projekta sanacije klizišta, a što je u nadležnosti lokalnih sredina.
Na upit Agencije FENA o tome kolike su šanse za normaliziranje prilika u Željeznom Polju, Hrvatović odgovara da je veći dio tog područja pogodan za življenje, te da se dijelovi označeni nestabilnim mogu koristiti isključivo u poljoprivredne svrhe uz odgovarajuće sanacione mjere.
Federalni zavod za geologiju je na temelju naredbe Federalnog štaba Civilne zaštite, a u saradnji s nadležnim kantonalnim i općinskim/gradskim organima izvršio procjenu stanja klizišta i odrona za područje ZDK-a, Tuzlanskog, Kantona Sarajevo i Posavskog te pripremio Program mjera za sprečavanje nastajanja posljedica koje mogu uzrokovati klizišta, te odgovarajuće upute (smjernice) za hitno djelovanje.
Hitne interventne sanacione mjere prvenstveno se odnose na isušivanje kliznog tijela drenažama, kanalima i odvodnjom svih akumulacija vode iz depresionih područja, te “zakivanjem šipova” i niveliranjem terena, odnosno sprečavanjem dotoka vode u klizište, uključujući i mjere na poboljšanju osobina terena zamjenom i/ili odstranjivanjem materijala, a u nekim slučajevima dodavanjem materijala boljih osobina (kamenog agregata u obliku rasplaniranog nabačaja).
Kod izrade drenaža praktikuje se izrada jedne centralne po padini samog kliznog tijela (klizišta), koja klizište dijeli na dvije simetrične strane iz kojih se bočnim kanalima u obliku “riblje kosti” isušuju svi dijelovi pokrenute mase, a sve radi obaranja nivoa podzemnih voda i poboljšanja fizičko-mehaničkih svojstava gornjeg sloja (pokrivača).
Hrvačević, nadalje, navodi da je Zavod na čijem je čelu dosad prikupio dosta podataka o klizištima čiji se broj u FBiH, odnosno BiH mjeri u hiljadama, da je deset geologa gotovo u kontinuitetu na terenu, te da općine ugrožene klizištima dostavljaju, u skladu s ranije zaprimljenim uputama, podatke za svaku mjesnu zajednicu, uključujući naziv i broj klizišta, površinu koju je zahvatilo, broj stambenih i pomoćnih objekata (srušenih, oštećenih i ugroženih), te podatke o stanju infrastrukture i utjecaju pomjeranja tla na javne i privredne objekte.
Naglašava da će se na temelju ovih informacija pristupiti izradi izvještaja/procjene za Vladu Federacije BiH, uz preporuku da se pristupi izradi federalnog zakona o klizištima da bi se uspostavio odgovarajući zakonski okvir i sistemski pristup rješavanju ovog problema, uključujući razgraničenje nadležnosti, način istraživanja i osiguranje neophodnih resursa.
Direktor Federalnog zavoda za geologiju pozvao je lokalne zajednice da se pridržavaju svih preventivnih i hitnih interventnih mjera te da urgentno pristupe realizaciji prioritetnih koraka orijentiranih ka sanaciji klizišta dok vremenski uvjeti to dozvoljavaju, “jer kada dođe zima i uslijede padavine, nema rada”.
Hrvatović smatra da bi službe civilne zaštite na svim nivoima trebale imati barem po jednog geologa, a čija bi temeljna zadaća bila da prikuplja podatke o klizištima radi osiguranja uvjeta za bolji nadzor i monitoring te koordiniranje aktivnosti na tom planu, uključujući i podatke o izvorištima vode, divljim deponijama…
Na taj način bi se, kako kaže, ostvarile pretpostavke za kreiranje baze podataka, što bi, među ostalim, olakšalo urbanistima donošenje prostornih planova i odluka o korištenju određenih prostora za namjenu koja im prema kvalitetu i karakteristikama tla najviše odgovara.
U osvrtu na segment međunarodne saradnje za koju je Federalni zavod za geologiju otvoren, a čemu pogoduje njegovo pridruženo članstvo u Asocijaciji geoloških zavoda Evrope (EuroGeoSurvey-EGS), Hrvatović potcrtava da ovo članstvo omogućava Federalnom zavodu sudjelovanje u zajedničkim projektima koje EGS pokreće.
– Federalni zavod za geologiju je dosad angažovan na nekoliko velikih projekata, uključujući projekte – Geološka karta Evrope 1:1.000.000 i Geohemijski atlas Evrope (Geohemijska karta poljoprivrednog tla Evrope), te Projekt mineralnih voda – kazao je Hrvatović u razgovoru za Agenciju FENA.
