S ciljem prevencije različitih nepoželjnih oblika ponašanja psiholozi u BiH su odlučni da dobiju svoje mjesto i u školama. Situacija u BiH ide uzlaznom putanjom, ali brojni kantoni trebaju još raditi na tome kako bi se prevenirala neka ponašanja, a ne liječila.
Prije dvije godine psihologinja Edina Maslo-Bukva podnijela je inicijativu da se izradi dokument, odnosno, Standard zanimanja psihologa u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u FBiH. Dokument je proslijeđen nadležnima u periodu kada je nakon pandemije bilo potrebno otvoriti vrata psiholozima, ali odgovore nadležnih nisu dobili.
“Poznato nam je da je Kanton Sarajevo u velikom broju i po prvi put kapacitiralo stručne službe škola u kojoj skoro svaka škola pored pedagoga ima uposlenog i psihologa, kao drugog stručnog saradnika. Pozitivan primjer upošljavanja psihologa je npr. u Zapadno-hercegovački kanton gdje smo dobili informaciju da su u svim školama prisutni psiholozi već unazad 10 godina. Također, s projektom u Društvu psihologa RS-a se krenulo mnogo ranije, još 2008. god., a danas većina škola ima drugog stručnog saradnika psihologa. Kada pogledamo sve navedene podatke dolazimo do zaključka da je Zeničko-dobojski kanton daleko ispod prosjeka po broju psihologa u školama u odnosu na ostale kantone”, kazala je Maslo-Bukva.
Dodala je da u svim školama imaju angažovani pedagozi, ali da su to različite struke te da jedna drugoj ne uzimaju posao već usko sarađuju. Psiholog radi s učenicima, ali i roditeljima i nastavnicima te mu je cilj prevenirati različite nepoželjne oblike ponašanja, unaprijediti mentalno zdravlje učenika, prepoznati individualne potrebe učenika, procijeniti mogućnosti učenika i brojne druge poslove.
U proteklom periodu definisan je način upošljavanja stručnih saradnika, a u dijelu koji se tiče načina angažovanja psihologa je krajnje stigmatizirajući po učenike i neadekvatan.
“U njima se navodi da biste dobili odobrenje od strane nadležnog Ministarstva morate imati u školi 11 i više učenika koji posjeduju dokumentaciju mjerodavnih zdravstvenih ili socijalnih ustanova. Pri tome je navedeno odobrenje potrebno dobiti svake školske godine. Po ovim kriterijima stječete dojam da se psiholog zapošljava u neku psihijatrijsku ustanovu, a ne školu”, kaže naša sagovornica te dodaje da je već to suprotno onim preventivnim aktivnostima o kojima se stalno priča.
Međutim, ako psiholog svoj posao obavi dobro, učenici nemaju izdatu navedenu dokumentaciju naredne školske godine – psiholog gubi posao.
Ističe da se dešava pozitivna priča u Visokom gdje savjesni i proaktivni roditelji pokreću inicijativu oko angažovanja psihologa u svim školama na području tog grada.
“Navedena inicijativa potiče od Vijeća roditelja OŠ “Safvet- beg Bašagić” i ima za cilj uvezivanje svih vijeća roditelja na području grada. Navedeni zahtjev će biti upućen ka nadležnom Ministarstvu s ciljem rješavanja navedenih neadekvatnih kriterija upošljavanja psihologa i konačnog rješavanja navedene situacije. Vjerujemo da će se navedena inicijativa proširiti i na druge gradove ZDK i da ćemo se barem malo približiti pozitivnoj praksi drugih kantona i odmaknuti se od ovih negativnih statistika”, zaključila je Maslo-Bukva.
S obzirom na to da je, kako tvrdi Maslo-Bukva, Zeničko-dobojski kanton ispod prosjeka, s tim u vezi smo ih pitali kako poboljšati ovu situaciju.
Iz nadležnog ministarstva su kazali da je dosta ranije definisano da škola iskazuje potrebu za popunom upražnjenih radnih mjesta te da je Pedagoškim standardima za osnovnu školu definisano da za permanentan stručan i efikasan rad škola može da ima psihologa, defektologa, sociolog i druga stručna lica.
U školskoj 2023/2024. godini četiri škole su iskazale potrebu za zapošljavanjem psihologa i sve su dobile saglasnost Ministarstva i to: JU OŠ “Musa Ćazim Ćatić” Zenica, JU OŠ “Musa Ćazim Ćatić” Veliko Čajno, KŠC “Sveti Pavao” Zenica i JU OŠ “Gostović” Zavidovići dok u srednjim školama nije iskazan interes za zapošljavanjem psihologa.
Ostaje nada da će angažman psihologa biti riješen u cijeloj BiH kako bi se pravremeno prepoznala nepoželjna ponašanja te isto tako brže djelovalo i pomoglo učenicima kako se ne bi desili događaji koji bi za posljedicu imali angažman psihologa jer je u konačnici bolje prevenirati nego liječiti.
Klix.ba / Visoko.co.ba
(Visoko.co.ba)
