Izborni zakon BiH ponovo je aktueliziran. Vladajuća koalicija se sprema za pregovore. Počinju od reforme Centralne izborne komisije BiH. Ponovo izabran lakši dio. Ključne izmjene, poput izbora članova Predsjedništva BiH, ostavljene za kasnije. No, sudeći prema najavama, zakon je ponovo ispred Ustava uprkos činjenici da bez ustavnih izmjena nema ni reforme Izbornog zakona.
Pripreme za novu rundu pregovora tek počinju, a opozicija već adresira na Trojku optužbe za izdaju i isporučivanje zakona Draganu Čoviću. No, u praksi, izborna reforma nije moguća bez opozicije. Zato nije jasno zašto, koliko već sutra, vladajući partneri, ali i međunarodna zajednica, stranke opozicije, prije svega SDA i DF, ne pozovu na pregovore kada je u pitanju ova reforma. Jer bez njih u državnom parlamentu nema izmjene Izbornog zakona – svima je jasno da se prije usaglašavanja i konačne definicije Izbornog zakona mora mijenjati Ustav.
„Dakle, vladajuća većina koja ima dovoljno zastupničkih ruku u Zastupničkom domu i u Domu naroda – neće biti dovoljna“, podsjeća zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemal Ademović (NiP).
„Optužbe da će neko nekome pogodovati izgleda da ulaze u sistem ili u neki dio paranormalnog. Da ljudi znaju šta će se dešavati u budućem periodu – da nije smiješno, bilo bi tragično. Suština je da se moraju ispoštovati sve presude Evropskog suda za ljudska prava i da mi tačno znamo šta je zadatak. Bez toga nema promjene Ustava onako kako to od nas zahtijevaju naši zapadni partneri i to je vrlo jednostavno“, kaže Saša Magazinović, predsjednik Kluba SDP-a u Zastupničkom domu BiH.
Naša država je pet puta presuđena na međunarodnim i domaćim sudovima za kršenje ljudskih prava i diskriminaciju. Primjera za unapređenje Ustava ima više, ali ne i volje za implementaciju. Opozicija nije spremna podržati parcijalne izmjene Ustava. Dakle, dvotrećinske podrške trenutno nema.
„Samo odluke Evropskog suda za ljudska prava – sve drugo su neke puste želje, neki neprincipijelni savezi na koje mi ne možemo pristati“, poručuje SDA-ov Šefik Džaferović, predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda BiH.
„Presude svih sudova – i Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava – nešto je što se podrazumijeva i jedino to može biti osnov za pregovaranje o izmjeni izbornog zakonodavstva BiH“, poručuje Milan Dunović, predsjednik Kluba DF u Zastupničkom domu BiH.
„Izmjena Ustava samo u dijelu Izbornog zakona naravno da ne dolazi u obzir. Naravno da su se stranke Trojke našle u problemu jer sigurno, zbog pritiska javnosti, a i opozicije, neće biti u prilici da isporuče Izborni zakon Draganu Čoviću“, tvrdi SBiH-ov Džemal Smajić, delegat u Domu naroda BiH.
„Mislim na dio koji će se odnositi na presude Evropskog suda za ljudska prava i na promjenu Izbornog zakona koji će se prvenstveno, što se mene tiče, odnositi na dio koji će govoriti o ravnopravnosti Hrvata u BiH“, napominje predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.
Od Ustava do Izbornog zakona mnogo je prepreka i nedovoljno ruku da zajedno izglasaju izmjene. I vremena je sve manje. Do kraja godine još tri mjeseca, a potom slijedi godina lokalnih izbora. Istovremeno, važan je korak naprijed i ka Evropskoj uniji.
„Moraju biti svjesni činjenice da kad tad će morati implementirati sve presude Evropskog suda, naravno i sudova u BiH i da svaka od tih presuda ima istu važnost. Kada budu skupili dovoljno političke volje da se s tim problemima suoče na taj način, tek ćemo onda krenuti naprijed“, ističe ZNG-ov Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda BiH.
U koalicijskom sporazumu red je na reformu Izbornog zakona. Lideri spremni na dijalog. Radna grupa zadužena za rješenje. Ako euforija i nova doza optimizma u vlasti iznjedre dogovor, poglavlje Izbornog zakona se neće zatvoriti. Ne, prije nego što Ustav bude potpuno izmijenjen, otklonjene diskriminacije i primaknut demokratiji.
Visoko.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
