Ad hoc rješenja za neuvezani staž, a zakon u prednacrtu već sedam godina

Preuzimanjem uprava u kompanijama, preuzimaju se i problemi koji se obično prenose iz godinu u godinu, ili preciznije, iz mandata u mandat. Iskustvo govori da pitanja poput neuvezanog radnog staža radnika u Federaciji nisu prioritet već problem koji se godinama rješava sukcesivno. Federalna vlada i ove godine izdvojila je 5,5 miliona maraka te raspisala javni poziv za uvezivanje radnog staža. Dakle, za sada i dalje privremeno, a ne sistemsko rješenje.

Neuvezani radni staž za brojne radnike posrnulih preduzeća, ali i onih koji životare u stečaju još je neostvarena želja.

“Imaju 102 radnika iz 2022-2023. godine. Izračunali smo da će oni koji su 2023. otišli među zadnjom grupom penziju dobiti 2027. godine, s obzirom na ovaj tempo”, navodi Mirsad Hodžić, bivši radnik Krivaje Mobel Zavidovići u Stečaju.

I nisu samo bivši radnici zavidovićke Krivaje na čekanju za uvezivanje radnog staža. Na to čeka i oko 200 radnika Željezare u stečaju, koji prošle godine nisu imali priliku ni konkurisati na javni poziv, pa su svojih 12 kolega ispratili u penziju uplatom zaostalih primanja iz ličnih sredstava.

“Jedva smo nekako skuckali da uplatimo ovima što prošle godine nisu prošli na javnom pozivu. Imamo priliku da apliciramo. Ograničenje jeste na 300.000 KM, ali 11-12 kolega će otići na prvom javnom pozivu”, kaže Avdija Halilović, predsjednik Sindikata radnika Željezare Zenica u Stečaju.

Preciznih podataka o aktuelnom broju radnika javnih i privatnih preduzeća u Federaciji koji čekaju na uvezivanje radnog staža nema, što je samo po sebi zabrinjavajuće i pokazuje neozbiljnost u pristupu rješavanja kako ranije tako i danas ovog aktuelnog problema. Licitira se brojkom manjom od 50.000 osoba, s obzirom na to da je i prethodna Vlada kroz javne pozive problem rješavala sukcesivno. Praksu će nastaviti i nova vlada.

“Bit ćemo aktivni učesnici i tražiti načina kako radnicima stvoriti bolje uslove rada, kako osigurati značajnija sredstva za uvezivanje radnog staža, omogućiti velikom broju radnika da ostvare svoje pravo na penziju koje trenutno nisu u prilici ostvariti zbog toga što im nisu uplaćeni doprinosi i nije uvezan radni staž”, izjavio je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH (SDP).

Za ovogodišnji javni poziv planirano je 5,5 miliona maraka za uvezivanje radnog staža. Bit će to dovoljno tek za nekoliko stotina radnika koji su stekli uvjete da konačno i ostvare pravo na penziju.

“I dalje ovim programom nisu prepoznati radnici čije su firme likvidirane, odnosno, pravno ne postoje. Jedino rješenje za taj problem bi bio sistemski zakon o uvezivanju radnog staža koji se od 2016. ‘kiseli’ u formi prednacrta”, ističe Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a.

Zakon o uvezivanju radnog staža jedan je od zakona koji su dio reformske agende te je kroz njega bio obuhvaćen period od 1992. do 2015. godine za radnike firmi s većinskim državnim kapitalom. Izgubljene godine zbog nedostatka političke volje stigle su na naplatu, pa je neophodno što prije djelovati na rješavanju tog problema.

“Ako bismo danas razgovarali o tom zakonu, taj bi se period trebao pomjeriti na 2022. kako bismo obuhvatili sve radnike koji imaju problem neuvezanog radnog staža, odnosno, koje će taj problem sačekati kada ostvare uslove za penziju”, poručuje Mujkanović.

“Na sastanku koji smo imali s premijerom i dopremijerom Vlade FBiH Sindikat je kao jedan od šest zahtjeva naveo i taj zakon i mogu istaći da smo imali pozitivnu reakciju i očekujemo da će vrlo brzo biti formirana radna grupa koja će utvrditi tekst tog zakona kako bi išao u parlamentarnu proceduru”, ističe Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnog sindikata BiH.

Nova zakonodavna i izvršna vlast sada je pred još jednim izazovom – kako do rješenja problema koji su zbog očitog nemara napravile, bez izuzetka, prethodne garniture vlasti. Uključujući i ove aktuelne, a koje su vladale Federacijom, imale su ranije priliku riješiti ovaj problem. Na evropskom putu jasno je da će se i ovaj teret prošlosti morati riješiti, prije svega, u Federalnom parlamentu, ukoliko bude volje zakonodavaca.

Visoko.ba/federalna.ba

(Visoko.co.ba)