Dok politika Srbije pruža utočište, Tužilaštvo BiH još ne reaguje. Podsjetimo, negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca su krivična djela. Odlazak studentica u Srbiju bi značio njihovu nedostupnost domaćem pravosuđu. Stoga se postavlja pitanje hoće li Tužilaštvo BiH reagovati na vrijeme? Ili će biti kao u slučaju revizije presude BiH protiv Srbije? U kojem je tek nakon 6 i po godina Tužilaštvo BiH pokrenulo proceduru prikupljanja informacija – stoga SIPA traži podatke o predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću i njegovim saradnicima koji su podnijeli zahtjev za reviziju presude.
Predsjedništvo BiH imenovalo je za Sakiba Softića pravnog agenta BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu 2002. godine po tužbi BiH protiv SR Jugoslavije. Sud pravde u Haagu odlučio je tada da Srbija nije odgovorna za genocid u Srebrenici, a onda je početkom 2017. tadašnji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najavio reviziju presude. Rekao je da su tu novi dokazi, dobio podršku i tadašnje opozicije na svečanom događaju u Vijećnici i jasno naglasio da će Sakib Softić pokrenuti reviziju. Međutim, član Predsjedništva iz RS-a Mladen Ivanić tada je već rekao da Softić više legitimitet nema, a Izetbegović je sa svojim savjetnicima ustrajao i reviziju Međunarodnom sudu pravde podnio.
„Taman da Softić ima, a nema – vidjet ćete da nema legitimitet da podnosi tu tužbu – ne može jedan čovjek sam, bez ikakvog stava organa, odlučivati o stvarima koje imaju duboke implikacije po unutrašnje odnose u BiH i odnose između država. Sve što sam u pismu iznio da Softić nema mandat da bude agent BiH i da je zahtjev za reviziju koji je podnio privatni zahtjev jednog pojedinca, a ne BiH“.
Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH od 2014. do 2018. (28.2.2017.)
„Ukoliko neko tvrdi da profesor Sotić nema legitimaciju, odnosno da nema ovlaštenje da u ime BiH podnese zahtjev za reviziju, onda taj neko o mora da dokaže i zaustavi pravnim argumentima, a tih pravnih argumenata očigledno nema“.
Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH od 2014. do 2018. (28.2.2017.)
A onda je reviziju protiv Srbije odbacio i Sud, a u saopćenju su objavili da je Sakib Softić još u maju 2016. godine bio obaviješten o tome da mu za obnašanje funkcije pravnog agenta treba ponovna saglasnost Predsjedništva BiH. Do novog imenovanja nije došlo, a revizija jasno odbačena. Izetbegović je kasnije kazao da su propust napravili savjetnici.
„Tamo je jedna ozbiljna grupa pravnika, mojih savjetnika, advokata i tako dalje, koji su mi kazali – čujte, nemamo legitimaciju, ali se ne treba na to obazirati, mi moramo ovo završiti, idemo nastaviti, nemojte uopće spominjati u javnosti da nemamo legitimaciju za tu stvar, da nemamo agenta. I ja sam ih poslušao, tu ih nisam trebao poslušati“.
Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH od 2014. do 2018. (3.11.2019.)
Nakon što je Trojka prošle godine, čiji su članovi bili 2017. u Vijećnici i pružili podršku Izetbegoviću i timu za pokretanje revizije, označila lidera SDA kao glavnog krivca te poručili da su obmanuti, Izetbegović je ponovo na Facebooku objavio da bi sve ponovio te da bi jedina greška bila odustajanje od revizije, ali bi možda prisutne u sarajevskoj Vijećnici obavijestio o dilemama koje postoje u vezi sa Softićevom legitimnosti.
„Sve bih ponovio na isti način. Samo bih od agenta Softića i tima eksperata, sa ovim iskustvom, tražio da upoznamo političare prisutne na savjetovanju u Vijećnici tog 17. februara 2017. da postoje dileme o legitimnosti bh. agenta, bez ozbira na to što to nije presudan detalj, jer je Sud, što je jasno iz njihovog pisma od 9. marta 2017., reviziju odbio da razmatra zbog toga što odluku o njenom pokretanju nije donijelo Predsjedništvo BiH“.
Tužilaštvo BiH je 2017. najavilo da će predmet biti formiran zbog sumnje u legitimitet Softića kao podnosioca zahtjeva. Međutim, tek nakon skoro 6 i po godina SIPA traži od Predsjedništva BiH podatke o funkcijama i dužnostima Izetbegovića, Mahmutovića, Softića i Čamdžića, ali i podatke o članovima ekspertne grupe za reviziju presude za genocid po tužbi BiH protiv Srbije. Iz SDA stava i reakcije još nema. Dok se zbog osuđujuće presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću ponovno govori o mogućnostima pokretanja novog postupka, iako je jasno da u BiH sloge oko toga nema, problemi oko podnošenja stare revizije ponovo isplivavaju na površinu. A SIPA je u vezi s Izetbegovićem poslala zahtjev i Parlamentarnoj skupštini BiH, zbog informacije na osnovu anonimne krivične prijave zbog neprovođenja presude Ustavnog suda BiH u predmetu ‘Ljubić’.
Visoko.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
