”Što se tiče Ustavnog suda BiH procedure su vrlo jasne. Osnovni princip koji se treba slijediti kod imenovanja u bilo koju instituciju je imenovanje onih najboljih, najkvalificiranijih kandidata i to i očekujemo”, kazao je Johann Sattler, voditelj Delegacije EU u BiH na konferenciji za medije u Sarajevu u utorak, 20. juna.
Michael Murphy, ambasador SAD-a u BiH, kazao je kako ova zemlja želi vidjeti najbolje moguće ljude na svim pozicijama.
”To očekujemo od svake vlade, na državnom nivou, Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili kantonima, da na vodećim pozicijama sjede najstručniji ljudi, bilo da se radi o javnim poduzećima, policijskim komesarima ili sudcima Ustavnog suda”, kazao je Murphy.
Ustavni sud BiH čini devet sudaca, od čega četiri (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske (u praksi dva Srbina).
Tri suca imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.
Zastupnički dom Federacije nije imenovao nedostajućeg suca nakon što je prije deset mjeseci u mirovinu otišao Mato Tadić.
Imenovanje bi se trebalo naći na dnevnom redu 21. juna i predmet je političkih sporenja između različitih stranaka u ovom entitetu. Komisija za imenovanja trebala je 20. juna dostaviti jedno ime ili listu kandidata za upražnjenu poziciju.
Stranke s hrvatskim predznakom predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH inzistiraju da se u entitetski Parlament pošalje ime najbolje ocijenjenog kandidata Marina Vukoje, koji je trenutno sekretar Zastupničkog doma Parlamentarsne skupštine BiH.
Opozicija, ali i neki zastupnici vladajuće koalicije traže da se pošalje cijela lista kako bi zastupnici birali između više kandidata.
Nermin Nikšić, premijer Federacije i predsjednik vladajuće Socijaldemokratske partije, odbacio je komentare da unutar vladajuće većine koju čini tijesna većina od 51 zastupnika, od ukupno 98, postoje ucjene i ”politička trgovina”.
”Očekujem da sve ono što je na dnevnom redu i što je dogovor unutar parlamentarne većine dobije i podršku”, kazao je Nikšić.
Blokade iz Republike Srpske
Istovremeno, Narodna skupština Republike Srpske sedam mjeseci odgađa imenovati novog suca Ustavnog suda BiH, koji bi zamijenio suca Miodraga Simovića koji je također u mirovini.
Jedini sudac iz Republike Srpske Zlatko Knežević najavio je odlazak u prijevremenu mirovinu do kraja godine nakon što je Narodna skupština RS-a pozvala na njegovo povlačenje.
Ustavni sud BiH promijenio je u ponedjeljak, 19. juna, svoj pravilnik o radu kako bi spriječio moguću blokadu održavanja plenarnih sjednica.
Po prijašnjem pravilniku, bilo je potrebno da sjednici prisustvuju najmanje tri suca iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske. Sjednica se kod ovakve nepopunjenosti Ustavnog suda ne bi mogla održati ako se na nju ne odazove sudac Hrvat što je danas predsjednica suda Valerija Galić, odnosno Zlatko Knežević kao sudac Srbin.
Prema Ustavu BiH, odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće, a njihovo neprovođenje predstavlja kazneno djelo.
Trenutno nije izvršeno pet odluka koje se tiču neustavnosti zakona donesenih na različitih nivoima, uključujući i državni.
EU dostavila listu 27 prioritetnih pitanja
Sattler i Murphy sastali su se u utorak, 20. juna s predstavnicima vlasti u Federaciji BiH.
Murphy je poslije sastanka kazao da je ”ovo ključni trenutak za FBiH” te ”šansa koja se ne ponavlja”.
”Nakon četiri godine tehničkog mandata, uz neznatnu realizaciju ključnih reformi, čelnici Federacije sada imaju priliku nadoknaditi propušteno. To znači rješavanje svakodnevnih pitanja koja brinu građane poput inflacije, obrazovanja i zapošljavanja. Isto tako, to znači odmicanje od uvijek istih etnonacionalističkih nesuglasica koje su uvijek i iznova paralizirale napredak”, kazao je Murphy.
Nova Vlada FBiH imenovana je nakon intervencije visokog predstavnika u BiH.
Ambasador SAD-a u BiH je kao prioritete naveo pitanje vladavine prava i donošenje svih potrebnih propisa koji će omogućiti i ”odgovarajuće upravljanje i transformaciju javnih poduzeća” kako bi se omogućilo kreiranje još više mnogih radnih mjesta.
”To isto tako znači i prvenstveno donošenje zakona o Južnoj interkonekciji, koja bi omogućila postojanje više izvora za snabdijevanje prirodnim plinom”, kazao je Murphy.
BiH se trenutno opskrbljuje samo ruskim plinom iz samo jednog pravca putem “Turskog toka”.
Dodao je da je SAD spreman pomoći svim onim liderima ”koji su spremni da isprazne priče pretvore u konkretne priče, u konkretan napredak i reforme za dobrobit građana BiH”.
”Isto tako, smatrat ćemo odgovornima one koje odaberu da prokockaju ovu priliku za promjenu zarad čisto vlastitih, uskih interesa”, naglasio je Murphy.
Ambasador EU u BiH je kazao da u ovoj zemlji postoji još više od 500 poduzeća u javnom vlasništvu koja datiraju još iz socijalizma.
”Ona predstavljaju pravi teret za budžete, crpe budžet i budžetske resurse, i dalje su pod upravom političkih subjekata”, kazao je Sattler.
Sattler je kazao da je entitetskom premijeru i resornim ministrima dostavljen pregled 27 prioritetnih pitanja na evropskom putu te najavio više sredstava iz evropskih fondova te spremnost EU da ubrza integraciju BiH i ostatka Zapadnog Balkana.
(Haber.ba)