Njegov će utjecaj na vremenske i klimatske obrasce u mnogim regijama svijeta biti suprotan od dugotrajne La Niñe i moguće je da će potaknuti rast globalne temperature.
Neobično tvrdoglava La Niña završila je nakon tri godine, a tropski je Pacifik trenutačno u ENSO-neutralnom razdoblju (razdoblju kada nema ni El Niña ni La Niñe).
Prema novim rezultatima WMO-ovih Globalnih centara za dugoročne prognoze i procjenama stručnjaka, vjerojatnost za prijelaz iz ENSO-neutralnog razdoblja u El Niño je 60 % za razdoblje od svibnja do srpnja 2023., 70 % za razdoblje od lipnja do kolovoza, a za razdoblje od srpnja do rujna raste na 80 %.
Zasad nema naznaka jačanja ili trajanja El Niña. Iza nas je osam najtoplijih godina u povijesti, iako je vladalo zahladnjenje La Niñe u posljednje tri godine, što je djelovalo kao privremeno zaustavljanje porasta globalne temperature. Razvoj El Niña najvjerojatnije će dovesti do novog porasta globalnog zagrijavanja i povećati mogućnost postavljanja temperaturnih rekorda, rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas, prenosi Dnevnik.
Prema WMO-ovu izvješću o stanju globalne klime, 2016. godina bila je najtoplija godina otkad postoje mjerenja zbog dvostruke pojave vrlo snažnog događaja El Niño i zagrijavanja izazvanog djelovanjem stakleničkih plinova. Učinak na globalnu temperaturu obično se pojavljuje u godini nakon razvoja El Niña i stoga će vjerojatno biti najočitiji tijekom 2024. godine.
Svijet bi se trebao pripremiti za razvoj El Niña, koji se često povezuje s povećanom vrućinom, sušom ili jakom kišom u različitim dijelovima svijeta. To bi moglo dovesti do prekida suše na Rogu Afrike te drugih utjecaja povezanih s La Niñom, ali također bi moglo izazvati ekstremnije vremenske i klimatske događaje. Ovime se naglašava potreba za Inicijativom UN-a Rano upozorenje za sve kako bi se ljudi zaštitili, rekao je prof. Taalas.
Ne postoje dva ista događaja El Niño, a učinci djelomično ovise o dobu godine. WMO i nacionalne meteorološke i hidrološke službe stoga će pomno pratiti razvoj događaja. El Niño je prirodna klimatska pojava povezana sa zagrijavanjem površinske temperature Tihog oceana, i to njegova središnjeg i istočnog tropskog dijela. U prosjeku se javlja svake dvije do sedam godina, a epizode obično traju od devet do dvanaest mjeseci.
Događaji El Niño obično su povezani s povećanim oborinama u južnim dijelovima Južne Amerike te na južnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država, Rogu Afrike i središnjoj Aziji.
Međutim, El Niño također može uzrokovati ozbiljne suše u Australiji, Indoneziji i dijelovima južne Azije. Tijekom borealnog ljeta topla voda El Niña može potaknuti uragane u središnjem/istočnom dijelu Tihog oceana, dok sprječava stvaranje uragana u Atlantskom oceanskom bazenu.
Aktualno stanje globalne klime
El Niño i La Niña glavni su – ali ne i jedini – pokretači Zemljina klimatskog sustava. Uz izvješće o ENSO-u, WMO sada također redovito izdaje Aktualno stanje globalne klime (GSCU), koja uključuje utjecaje drugih glavnih klimatskih pokretača kao što su sjevernoatlantska oscilacija, arktička oscilacija i Dipol Indijskog oceana.
Predviđa se da će temperatura površine oceana biti viša od prosjeka te će posljedično i temperatura zraka nad kopnom biti viša od normale. Očekuju se pozitivne temperaturne anomalije na svim kopnenim područjima na sjevernoj i južnoj polutki bez iznimke, stoji u najnovijem GSCU-u.
Redovita WMO-ova izvješća o ENSO-u i Aktualnom stanju globalne klime temelje se na prognozama WMO Globalnih centara za dugoročne prognoze i dostupni su kao podrška vladama, Ujedinjenim narodima, donositeljima odluka i dionicima u klimatski osjetljivim sektorima kako bi na vrijeme zaštitili živote i materijalna dobra.
(Haber.ba)
