Dok su prije nekoliko godina oni koji su studirali bosanski jezik i književnost muku mučili sa pronalaskom posla u struci, danas bi ovaj poziv mogao pripasti grupi deficitarnih zanimanja. Potreba školskog sistema za profesorima i nastavnicima bosanskog jezika na području Tuzlanskog kantona iz dana u dan raste, posebno zbog činjenice da na ovom području djeluje više od 110 osnovnih i srednjih škola u kojima je oko 200 normi za profesore ove oblasti.
S obzirom na to da je riječ o struci iz grupe nacionalnih predmeta, važno je ukazati mladima na važnost vlastitog jezika i književnosti te ih motivisati na upis ovog studija, kažu na Odsjeku za bosanski i jezik i književnost. Stariji profesori su pred penzijom, a studenata jedva da ima – stoga će ova profesija, tvrde, biti sigurno zaposlenje u budućnosti.
„Preko stotinu je škola na području Tuzlanskog kantona. U narednih tri do pet godina makar 10% ovih koji su trenutno uposleni sigurno će otići u penziju i to je onda ta pozicija za naše svršene studente“, navodi Sead Nazibegović, voditelj Odsjeka za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Tuzli.
Trenutno je na ovom odsjeku na Univerzitetu u Tuzli trideset studenata na sve četiri godine studija. Broj je iz godine u godinu manji, iako je studijski program vrlo kvalitetno osmišljen. Na četvrtoj godini je i studentica Aldina kukuruz. Nije se pokajala zbog pohađanja ovog studija koji je vodi do, kako kaže, odgovorne, ali uistinu lijepe profesije: „Treba stati ispred učenika i otvoriti im mogućnosti za neka nova propitivanja svijeta, poglede na život, ali pošto sam bila na času, održala sam čas, mogu reći da mi se svidjelo i da bih voljela nastaviti u tom smjeru“.
Prema podacima Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, broj prijavljenih profesora bosanskog jezika je sa više od dvije stotine pao na 89. To nije velik broj, objašnjavaju, jer mnogi od njih nemaju položen stručni ispit te je teško odgovoriti na potrebe tržišta rada. Prosvjetni radnici, generalno, postaju sve traženiji.
„Već godinama profesori fizike, matematike, likovne kulture, muzičke kulture, često se javi i vjeronauk – teško je odgovoriti, njih nemamo mnogo na evidenciji“, ističe Amela Makul, glasnogovornica u Službi za zapošljavanje TK.
Prilika je to za srednjoškolce da razmisle o svojim budućim zanimanjima i vrate društvene nauke u vrh ljestvice pri izboru.
„Realna naša procjena je da dvoje ili troje kandidata u toku jedne akademske godine diplomira na Odsjeku za bosanski jezik – to dovoljno govori da dolazimo u poziciju da će vrlo brzo, za neke dvije tri godine, ova brojka na birou još više padati“, napominje Nazibegović.
Osim prosvjete, posebno su traženi zanati. Zavarivači, stolari, građevinski radnici, ali ni radnici u ugostiteljstvu ne trebaju brinuti pri pronalasku posla. Posla će, u budućnosti, čini se, biti, no pitanje hoće li biti radnika.
Visoko.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
