U ovoj godini 50 miliona eura biće usmjereno prema 165.000 domaćinstava koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, javlja BHRT.
Ko će dobiti pomoć? Odgovor na to pitanje donosi nam 14 zakona o socijalnoj zaštiti koji su doneseni na nivou entiteta, Brčko distrikta i deset kantona. To su lex specialis zakoni poput Zakona o borcima, Zakona o civilnim žrtvama rata. Oni jasno definišu pojam “socijalne potrebe”.
KO ĆE DOBITI NOVAC
Ukupne informacije o najugroženijim kategorijama obuhvataju starije osobe od 65 godina, domaćinstva s više od dvoje djece, mlade od 15 do 25 godina bez obrazovanja, osobe sa invaliditetom, raseljena lica i, posebno, Rome. Sredstva će biti raspoređena između Federacije BiH – 66 odsto, RS-a – 33 odsto i Brčko distrikta – 1 odsto.
Negdje oko 55.000 do 60.000 korisnika u RS-u dobiće ovu podršku. To smo radili zajedno, Vlada RS, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, kao i Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite, i da obuhvate sve one kategorije koje su pogođene energetskom krizom usljed povećanja cijena energenata – kaže ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS Zlatan Klokić.
Visoke cijene dovele su sve građane Bosne i Hercegovine u težak položaj. Socijalno ugroženi građani trebalo bi da dobiju vaučere kako bi pokrili razliku troškova koje su za energente plaćali u ovoj, u odnosu na prošlu godinu.
Kada je riječ o ovoj pomoći, ona će zasigurno dobro doći socijalno ugroženim građanima u našoj zemlji. Nadamo se da će ova raspodjela biti pravična i onako kako je to Evropska unija i predvidjela i da će zasigurno sa svim ovim najavljenim poskupljenjima i te kako dobro doći našim građanima – smatra Murisa Marić iz Udruženja potrošača “Don”.
“600 KM po domaćinstvu”
Prema nekim preliminarnim procjenama, to je oko 600 maraka po domaćinstvu koje je socijalno ugroženo i koje zadovoljava kriterije koji definišu upravo tu kategoriju – objašnjava stručnjak za energetiku Nihad Harbaš.
Jedna od mjera Akcionog plana je i podizanje svijesti. Cilj je planiranje i provođenje aktivnosti koje se odnose na povećanje svijesti građana o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije.
Generalno, voljela bih vidjeti više projekata, bolju saradnju sa općinama, na onim stvarima koje se najviše tiču građana. Mislim na projekte iz oblasti vodosnabdijevanja, grijanja, javnog prijevoza, upravljanja komunalnim otpadom. Postoje velike potrebe na nivou općina – navela je direktorica EBRD-a u Bosni Hercegovini Manuela Naessl. prenosi novi
(Haber.ba)
