Surogat majčinstvo u BiH je i dalje zabranjeno zakonom, ali se još uvijek, po svemu sudeći ilegalno, nudi putem interneta, gdje je čak osam žena iz BiH registrovano kao surogat majke, pišu Nezavisne.
Na najpoznatijoj međunarodnoj stranici za surogat majčinstvo “findsurrogatemother.com” možemo pronaći surogat majke iz bilo koje države i regiona, pa tako i iz Bosne i Hercegovine. Pri ulasku na sajt možemo vidjeti da osam žena nudi ove usluge u Bosni i Hercegovini, od kojih je većina iz Banjaluke, dok su ostale iz Zenice, Doboja, Tuzle i Mostara.
Pri ulasku na stranicu možete odabrati državu i region, a dalje možete birati čak rasu majke, boju kose, te druge specifikacije, pa čak i to da li su pušači ili ne.
Sve ovo implicira da par iz Bosne i Hercegovine u nekoliko klikova može doći do ovih informacija.
Dalje možete ove potencijalne majke sortirati i po “nivou njihove aktivnosti” na sajtu. Neke su posljednji put bile aktivne prošle godine, a neke nisu ulazile u svoj profil od 2015. U svakom slučaju, pri ulasku na njihove profile mogu se vidjeti neke specifikacije, kao i pitanje da li trenutno stoje u položaju “pomaganja porodici”.
Da li je iko zaista tražio usluge ovih žena, nije poznato, ali u svakom slučaju njihovo postojanje poteže pitanje surogat majčinstva u Bosni i Hercegovini.
U RS je surogatstvo zabranjeno zakonom, te je pitanje potpomognute oplodnje regulisano važećim Zakonom o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom.
Kako je ovim zakonom propisano, u postupcima oplodnje dozvoljeno je korištenje vlastitih polnih ćelija bračnih i vanbračnih partnera, odnosno dozvoljena je homologna oplodnja.
Zabranjeno je darivanje polnih ćelija, polnih tkiva i embriona koje nije obavljeno između bračnih drugova, odnosno vanbračnih partnera, a zabranjeno je i darivanje ljudskih embriona za primjenu postupaka biomedicinske potpomognute oplodnje”, stoji u tom zakonu.
Surogat majčinstvo je, prema slovu ovog zakona, izričito zabranjeno, a zabranjena je i bilo kakva reklamacija objavom javnog oglasa ili na bilo koji drugi način.
Usluge rađanja djeteta za drugog se ne smiju ni ugovarati, te svi ugovori, sporazumi ili drugi pravni poslovi o rađanju djeteta za drugog su ništavni.
Postojanje ove internet platforme poteže i pitanje da li je surogat majčinstvo nešto što je parovima potrebno. Odnosno da li bi se oni odlučili na ovaj korak i da jeste legalno.
Kako stručnjaci tvrde, postoje načini rješavanja ovog pitanja, odnosno postoje vidovi vantjelesne oplodnje koji su legalni i regulisani, te parovi koji ne mogu da dobiju dijete imaju zakonom regulisane mogućnosti da to ostvare.
Kako je za “Nezavisne” kazala Aleksandra Govedarović, specijalistkinja ginekologije i akušerstva, u teoriji bi surogat majčinstvo pomoglo ženama koje nemaju matericu, te ne mogu da nose dijete.
Pored toga, u državama u kojima je ovo legalno, pitanje surogatstva su predstavili više kao pitanje pomodarstva nego kao pitanje krajnje nužde ili stvar velike potrebe.
Kako se ističe, struka o ovom pitanju nema definitivan stav, jer nema mnogo parova koji se raspitaju, traže ili razmišljaju u ovom pravcu.
– Previše je ovdje etičkih pitanja i moralnih dilema za našu sredinu – kazala je Govedarović.
Sa ovom temom Govedarović ističe značaj doniranja jajnih ćelija, koje bi pri svom regulisanju ženama bilo od velikog značaja.
– Ovo bi se odnosilo na žene koje nemaju svoje jajne ćelije ili žene preko 40. godine kod kojih ne možemo dobiti adekvatne ćelije ni embrione – kazala je ona.
S tim u vezi, ni zahtjeva za donaciju jajnih ćelija u BiH još nije bilo, a kako dodaje Govedarović, nema ni donatora.
Kako su stručnjaci objasnili, surogat majčinstvo je zamjena za matericu. Ovdje jedan partner, odnosno žena da svoje jajne ćelije, a drugi partner, odnosno muž ili vanbračni partner da svoje spermatozoide, od kojih nastane embrion koji se postavi u matericu druge žene koja će ovu trudnoću da nosi.
Zbog pitanja da li je bilo inicijativa u smjeru stavljanja surogatstva pod zakonske okvire obratili smo se Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, gdje su za “Nezavisne” kazali da zahtjeva u ovom pravcu nije bilo.
– Riječ je o multiresornom pitanju i složenoj proceduri koja se ne odnosi isključivo na zdravstvo i nije dozvoljena u većini zemalja, uključujući region – poručili su iz nadležnog ministarstva.
(Haber.ba)
