Ukrajina je do novembra prošle godine povukla iz svojih biblioteka oko 19 miliona primjeraka knjiga koje su bile ili iz sovjetske ere ili su napisane na ruskom jeziku, saopćila je u ponedjeljak visoka poslanica.
Jevgenija Kravčuk, zamjenica šefa odbora ukrajinskog parlamenta za humanitarnu i informatičku politiku, rekla je da je od 19 miliona tih knjiga 11 miliona na ruskom jeziku.
– Neke knjige na ukrajinskom jeziku iz sovjetskog doba su također otpisane – izjavila je Kravčuk, navodi se u saopćenju objavljenom na web stranici Vrhovne Rade, državnog parlamenta.
– Postoje i preporuke za otpis i uklanjanje knjiga čiji su autori podržavali oružanu agresiju na Ukrajinu – kazala je.
Nije odmah bilo jasno šta se desilo s povučenim knjigama.
Nakon što je Rusija 2014. godine anektirala ukrajinski poluotok Krim, Kijev je sve više ograničavao upotrebu ruskih knjiga. Proces takozvane “derusifikacije” ubrzao se kada je Rusija napala zemlju prije skoro godinu dana.
Sredinom 2022. Ukrajina je ograničila distribuciju ruskih knjiga, nastojeći dodatno prekinuti kulturne veze između dva susjeda i poništiti politiku za koju vlasti u Kijevu kažu da je stoljećima potiskivala ukrajinski identitet.
– Generalno gledano, odnos knjiga na ruskom i ukrajinskom jeziku u našim bibliotekama je samo za žaljenje. Dakle, sada govorimo o tome da je potrebno što prije obnoviti fondove i nabaviti knjige na ukrajinskom jeziku – izjavila je Kravčuk.
Dodala da je oko 44 posto knjiga u ukrajinskim bibliotekama na ruskom, a ostalo na ukrajinskom ili jezicima zemalja Evropske unije.
Ukrajinski je jedini službeni jezik u zemlji. Prema istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju iz 2019. godine, otprilike polovina stanovništva govori uglavnom ili samo ukrajinski, a tridesetak posto njih govori uglavnom ili samo ruski.
I ruski i ukrajinski su istočnoslovenski jezici, ali dok većina Ukrajinaca govori ruski, Rusi koji ne poznaju ukrajinski imaju poteškoća da ga razumiju.
Ruski jezik i dalje igra veliku ulogu u biznisu, kulturi i medijima. I još uvijek se vrlo široko govori u mnogim gradovima, među kojima je i Kijev, iako je upotreba ruskog jezika sve više ograničena. Zakonodavstvo obavezuje firme i druge institucije da koriste ukrajinski jezik, prenosi Reuters.
Visoko.ba/federalna.ba/Fena
(Visoko.co.ba)
