Evropski parlament u rezoluciji prethodno je potvrdio opredjeljenost za kandidatski status BiH.
Evropski povjerenik za proširenje Europske unije Oliver Varhelyi ponovio je uoči posjete Sarajevu, da bi BiH mogla dobiti kandidatski status za članstvo u EU, kao što su ga prethodno dobile Ukrajina, Moldavija. O tome je u srijedu govorio i na sjednici Evropskog parlamenta gdje je većinom glasova usvojena rezolucija o proširenju EU. U njoj se, podsjetimo, ističe i zahtjev da Evropsko vijeće odobri kandidatski status Bosne i Hercegovine.
“Jedan od najvažnijih elementa ovogodišnjeg paketa proširenja jeste preporuka da status države kandidata dobije Bosna i Hercegovina, odnosno da se predloži da se provedu kritične reforme od 14 ključnih prioriteta. Prijedlog slijedi istu formulu kako je to učinjeno za Ukrajinu i Moldaviju”, kazao je obraćajući se Evropskom parlamentu, Oliver Varhely, evropski povjernik za proširenje.
Preporuke koje su dostavljene BIH već su ranije navedene, ali kao uslovi u okviru mišljenja Evropske komisije. Trebaju biti usvojeni zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, zakon o sukobu interesa.
Ostalo je prilično široko postavljeno, poput zahtjeva da se poduzmu “odlučujući koraci za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ili pak funkcuioniranje i koordinacija na svim razinama vlasti”, ili, prevedeno, uslovi ovaj put ne postoje, samo preporuke:
“Evropsko vijeće odlučuje konsenzusom i potrebno je da svih 27 članica tog vrhovnog tijela Evropske unije daju svoj pozitivan odgovor. S jedne strane imamo Sloveniju, Austriju, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i tako dalje koje su ZA, imamo Holandiju koja je najviše skeptična, a tu su Francuska, Njemačka i zemlje Skandinavije predvođene Danskom. U toku je intezivno lobiranje gdje je posebno agilan slovenački premijer Robert Golub, ali i šef misije EU u BiH Johan Sattler. Konačno odluka ovisiće velikim dijelom i stanjem u Ukrajini”, komentira urednik portala Politički.ba Sead Numanović.
Obzirom da je u toku konstituisanje vlasti, teško je vjerovati da bi, bilo koji od navednih zakona iz preporuka EU mogao biti usvojen do polovine decembra kada se očekuje odluka o kandidacijskom statusu. Robert Jakić europarlamentrac iz Slovenije koja snažno lobira za BIH kaže kako je bitno pokazati dobru volju, za početak i kroz brzu uspostavu vlasti
“Svi smo počeli sa nule, tako da kažem. Sa sistemom koji nije u tom trenutku bio kompatibilan sa sistemom EU. Mislim da BiH ima dovoljno snage, ima ljude, a ima i volje da se krene naprijed”, mišljenja je slovenački zastupnik.
“BiH bi mogla dobiti neku vrstu uslovljenog statusa”
Miloš Šolaja profesor na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci s druge strane upozorava kako status kandidata treba opravdati, odnosno da bi BiH mogla dobiti neku vrstu uslovljenog statusa
“To vam je u stvari da vi niste “de facto” kandidat jer će čekati da se uslovi ispune pa da vas proglase kandidatom s kojim se ulazi u pregovore. To je više ustupak prema zemljama zapadnog Balkana i proizvod činjenice da su Ukrajina, Moldavija i Gruzija dobile status kandidata bez uslova. Činjenica je da će se insistirati, u skladu sa prijedlogom predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, na klasterskom pristupu i veoma strogim uslovima, tako da će to tražiti mnogo unutrašnjih napora,” upozorio je profesor Miloš Šolaja.
O svemu navedenom Oliver Varhely će razgovarati sa bh zvaničnicima. Sead Numanović dodaje da se BiH može, ako ne ovog puta, naći na samitu Evropskog vijeća najkasnije za šest mjeseci.
“S druge strane imali smo mi desetak preporuka Evropke komisije u slučaju Sjeverene Makedonije i njenog članstva u Evropkoj uniji. I deseti put, oni su formalno počeli, ali su odmah zaustavljeni”, napomenuo je Numanović.
I na kraju šta znači kandidatski status?
Kako kaže Numanović, psihološki jako puno, jer daje nadu da smo se ipak pokrenuli, a tu je i novi kreditni rejting, pristup dodatnim fondovima EU, pristup različitim evropskim forumima.
No to je tek prvi i lakši korak na evropskom putu kojeg prate brojne strukturne reforme, uz ostalo i u oblasti vladavina prava, prenosi N1
(Haber.ba)
