Nova akademska godina uveliko je krenula. Uz nove izazove postoje i mnogobrojni problemi u visokoškolskom obrazovanju širom Bosne i Hercegovine. Sve manje studenata na državnim fakultetima jedna je karika u nizu negativnih trendova među mladom populacijom. I nisu problem privatni, nego strani. Sve je više mladih ljudi koji žele studirati vani, a rijetki su oni koji se nakon studija negdje drugo požele vratiti u BiH.
Mirza Gazdić je student ekonomije i biznis administracije na Univerzitetu u Beču. Bosnu i Hercegovinu napustio je prije nekoliko godina u želji za, kako kaže, boljim obrazovanjem. Jeftinija školarina, bolji pristup zaposlenju, ali i praksa koju mu fakultet tamo nudi bili su, priča nam, odlučujući tas na vagi.
Austrija, kako kaže, daje studentima različite olakšice – finansijski ili kroz praktična iskustva – koja pomažu da se prođe studij dosta brže i dosta lakše, a nakon čega većina studenata dobija šansu da se prijave na različite poslove i bude edukovana kako da dobije posao koji želi.
Gazdić se nakon završetka studija, kaže, ne planira vratiti u BiH. A prema statistici, nije jedini koji je digao sidro u potrazi za boljim životom. Demografski pad stanovništva u našoj zemlji jedan je od razloga što je na državnim univerzitetima sve manje studenata. Iz godine u godinu ovaj problem sve je izraženiji. Osim zabilježenog pada broja studenata u glavnom gradu BiH, ništa pozitivnija situacija nije ni u Zenici.
“Možda najbitnija stvar je da pojedini fakulteti i pojedine struke uopće nisu priznati ni prihvaćeni u široj javnosti, društvo ih ne prepoznaje kao takve. Posljedice će biti da će biti sve manje i manje naše djece ovdje, jer neki fakulteti će vjerovatno se morati zatvarati”, ističe Muhamed Brka, dekan Poljoprivrednog fakulteta UNSA-a.
Rektor Univerziteta u Zenici Jusuf Duraković upozorava kako će se vjerovatno postaviti pitanje opstanka osam javnih univerziteta: “Treba li to u ovom momentu? Treba li neki drugi model obrazovanja? Ali, bez kvalitetnog kadra, mi nemamo budućnost, nemamo pretpostavku da možemo razvijati i tehničke nauke i društvene nauke”.
Iz Univerziteta u Bihaću poručuju da je ovaj problem mnogo izraženiji kod njih nego na ostalim univerzitetima u našoj državi.
“Demografska slika, promjene u društvu, iseljavanje stanovništva – sve to je utjecalo da se i na fakultete upisuje sve manji broj studenata”, kaže Vildana Pečenković, dekanesa Pedagoškog fakulteta.
Mladi za ovo stanje krive sistem koji upravlja obrazovanjem. U mnoštvu onih koji su, poput Mirze Gazdića, odlučili da napuste BiH -postoje i oni koji su odlučili ostati, te time dati priliku sebi, ali i svojoj domovini.
Iako je širom BiH sve manje studenata na univerzitetima, u Banjoj Luci je, kaže struka, situacija bitno drugačija.
“Univerzitet je itekako zadovoljan provedenim upisom studenata za prvu godinu prvog ciklusa studija. To su studenti koji su već sjeli u školske klupe i u amfiteatre”, navodi Dario Stanković, viši stručni saradnik za odnose s javnošću na Univerzitetu u Banjoj Luci.
U Bosni i Hercegovini trenutno je 47 visokoškolskih ustanova. Nekima od njih zbog nedostatka studenata prijeti gašenje. No, u tome, čini se, nadležni ne vide problem. Stoga se s pravom pitamo – ako adekvatne reakcije sada nema, šta možemo očekivati za pet ili deset godina?
Visoko.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
