Zadnja sjednica Gradskoga vijeća Mostara bila je burna što zbog promjene naziva ulica i obilježja u školama, što zbog prostornoga plana. Ispod radara je prošla inforamcija o obavljenim sistematsklim pregledima osnovnoškolaca. Pokazatelji su poražavajući. Skolioza, kifoza, loše držanje, deformiteti vilice, pa i pretilost i dijabetes u visokom su postotku. Problemi se detektiraju, napravi statistika, ali malo se u praksi radi kako bi se zdravlje naše djece popravilo, a problemi prevenirali. Više vremena u prirodi, bavljenja sportom, vježbe, a manje pred ekranima. Premda odgovornosti Grada ima u smislu manjka zelenih površina, parkova, sportskih dvorana i bazena, roditelji su ti koji djeci moraju osmisliti aktivnosti i smanjiti ekranizaciju i sjedilački način života.
U Domu zdravlja Stari grad, jedne od dvije ustanove u kojima se obavljaju sistematski pregledi, ističu kako 17 posto djece ima jedan od deformiteta kralježnice, 25 posto vilice, a 32 posto deformitet stopala.
„To su podaci oko kojih bismo trebali zabrinuti – jer to se ponavlja iz godine u godinu. Svaki naš sistematski pregled donosi nam te nove podatke koji su čak u većem procentu u odnosu na prethodni sistematski pregled“, kaže Adisa Šehović, glavna sestra ovog Doma zdravlja.
Djeca, zapravo, imaju loše držanje, pogotovo ona iz područnih škola, kojima su sportske aktivnosti nedostupnije u odnosu na djecu iz gradske sredine. No, ona nemaju ravna stopala jer više vremena provode vani, za razliku od vršnjaka u urbanoj sredini. I tu se vraćamo na odgovornost Grada zbog evidentnog manjka prostora za djecu i loše školske infrastrukture
„Znamo da dosta škola u gradu nema primjerene uvjete za odvijanje tjelesnog odgoja, a isto tako znamo da je fizička aktivnost, bilo rekreativno bilo nekim ozbiljnijim sportom, jako važna za zdravlje djece, odnosno to je neka mjera kom bismo djecu odvojili od buljenja u razne ekrane“, govori Mirjana Laganin, predsjednica Udruženja roditelja „Naša djeca 2014“ Mostar.
Ništa manje odgovornosti ne snose ni roditelji koji, nažalost, u nedostatku vremena dopuštaju pretjeranu ekranizaciju, ali u nekim slučajevima i ne surađuju učinkovito sa stručnim timovima. Problem je, čini se, puno kompleksniji od nepravilnog držanja ili ravnog stopala. U Domu zdravlja Mostar još su prije 2 godine izdali brošure kako prevenirati ravna stopala, loše držanje i uvesti pravilnu prehranu, no nekog napretka nema
„Djeca danas ne znaju razgovarati, komunicirati, ne znaju pisati pisma, zadaćnice. Njihove poruke na telefonu su jako kratke, sa skraćenicama. Znači da je to, ipak, neki deformitet, to sve vodi u neki psihički problem. Sad je nama problem loše držanje, gojaznost, a sutra povlačenje i ostalo“, upozorava Sanja Đurasović, specijalist obiteljske medicine u Domu zdravlja Mostar.
Dr. Selma Burić-Vejzović, specijalist obiteljske medicine Doma zdravlja Stari grad Mostar, ističe kako su roditelji jako bitni – da se što više izlazi vani sa djecom, da se što manje sjedi, da se što više kreće.
Teške torbe, nepostojanje zakona o udžbenicima, ali i manjak stručhnih timova po školama svakako doprinosi lošoj statistici iz godine u godinu. Ovo su samo neki od problema, no vrijeme je da ih se počne rješavati, te da surađujući i učinkovite mjere osiguramo zdravu budućnost naše djece.
Visoko.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
