Dritan Abazović je političar od kojeg su svi u Crnoj Gori i ostatku regije imali velika očekivanja. Skoro su svi njime razočarani, a možda su najviše razočarani njegovi birači, politički istomišljenici.
Abazović, jedan od najboljih sarajevskih studenata političkih nauka, je kao liberalni političar bio oštra opozicija vladavini Demokratske partije socijalista (DPS) na čijem je čelu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Animoziteti između Abazovića i Đukanovića prevazilazili su ono političko, pa su na trenutke bivali lični. Upravo je Abazović sa svojom strankom Ujedinjena reformska akcija (URA) bio ključan da se nakon parlamentarnih izbora okonča 30-godišnja vladavina DPS-a.
Odlukom da koalira sa prosrpskim strankama razočarao je pristalice DPS-a i druge protivnike ovih partija, ne samo u Crnoj Gori, već i u državama regije. Kritikovan je zbog toga što je koalirao sa srpskim nacionalistima te je nazivan i neprimjerenim imenima.
Koalicioni partneri su ga glorificirali, a onda su očekivali da će biti njihov slijepi poslušnik. Brzo se pokazalo da Abazović to neće biti. Nakon malo duže od godinu dana vlada Zdravka Krivokapića je pala zbog nesuglasica u vladajućoj koaliciji, a Abazović je ponovo bio među ključnima da vlada padne.
Zbog toga su mu aplaudirali oni koji su ga do tada kritikovali, a kritikovali su ga oni koji su mu do tada aplaudirali. U aprilu ove godine je izabran za premijera u novoj vladi. DPS je podržao novu vladu, ali u njoj nije imao ministre.
No, Abazović nije dugo bio premijer. Njegovoj vladi je sinoć, 19. augusta, izglasano nepovjerenje, a tome su prethodile nesuglasice među vladajućima. Nesuglasice su se prije svega odnosile na pitanje da li Crna Gora treba potpisati temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC). Abazović ga je potpisao, ali uz visoku političku cijenu. Protivnici ugovora smatraju da se njime daje veliki utjecaj SPC-u u Crnoj Gori.
Tako je ova susjedna zemlja u nepune dvije godine imala tri vlade. Abazović je od početka imao nepovoljnu političku poziciju. Mogao je da bira između DPS-a, za kojeg se vezuju brojne nezakonitosti i nepotizam, i nacionalističkih stranaka.
Vjerovatno je najviše razočarao birače, političke istomišljenike koji su vjerovali da će uspjeti djelovati na liberalnim, građanskim vrijednostima. Međutim, to je trenutno teško ostvarivo u crnogorskom društvu.
Građani u Bosni i Hercegovini najviše će ga pamtiti po nepromišljenoj i/ili pogrešno izraženoj izjavi na ovogodišnjem obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici.
“Genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima i nisu ga počinile vojske, nego politike zla, politike smrti i prevara”, rekao je.
No, kasnije se izvinio, prije svega majkama Srebrenice.
Visoko.co.ba/klix.ba
(Visoko.co.ba)
